Propisi o privatnoj praksi zdravstvenih radnika upućuju na to da se na njihov rad primenjuju pravila koja važe za preduzetnike, osim u situacijama u kojima Zakon o zdravstvenoj zaštiti izričito određuje drugačije.
Prema Zakonu o privrednim društvima, preduzetnici imaju određena prava i mogućnosti koje privatna praksa u zdravstvu nema. Na primer:
Sedište i poslovanje: Preduzetnik može imati sedište na jednoj adresi, ali i raditi u drugim, izdvojenim poslovnim prostorima. U zdravstvu to nije dopušteno — privatna praksa nema mogućnost otvaranja izdvojenih jedinica, jer je to rezervisano samo za pojedine zdravstvene ustanove.
Rad van poslovnog prostora: Preduzetnik može pružati usluge i van svog prostora (po pozivu, na terenu i sl.) ako to priroda posla zahteva. U zdravstvenoj delatnosti ovo je zabranjeno, osim kada je reč o hitnoj medicinskoj pomoći.
Delatnosti: Preduzetnik ima pretežnu delatnost, ali može obavljati i sve druge koje nisu zabranjene zakonom. Privatna praksa, međutim, može raditi isključivo zdravstvenu delatnost za koju je dobila odobrenje Ministarstva – bez dodatnih, sporednih delatnosti.
Poslovođenje: Preduzetnik može ovlastiti zaposlenog ili člana domaćinstva da privremeno vodi posao u slučaju odsustva. Kod privatne prakse to nije tako jednostavno — ako je osnivač odsutan (zbog bolesti, usavršavanja i sl.), rad može da se nastavi najduže pet godina, ali samo ako se obezbedi stručni kadar koji ispunjava sve uslove, o čemu se Ministarstvo mora blagovremeno obavestiti.
Zakon o privrednim društvima predviđa da preduzetnik prestaje da postoji brisanjem iz registra, a do toga dolazi kad prestane da obavlja delatnost. Zakon o zdravstvenoj zaštiti, pored toga, ima i posebne razloge zbog kojih se privatna praksa može brisati po sili zakona.
Takođe, u privrednom pravu je moguće da članovi porodice nastave delatnost preduzetnika u slučaju njegove smrti ili gubitka poslovne sposobnosti — na osnovu rešenja o nasleđivanju ili porodičnog sporazuma. U zdravstvenoj delatnosti to nije dopušteno: kada osnivač privatne prakse preminе, ordinacija se briše iz registra i rad prestaje.
Zaključak: stomatološka ordinacija, kao i svi drugi oblici privatne zdravstvene prakse, u načelu se tretira kao preduzetnik, ali samo do granice u kojoj Zakon o zdravstvenoj zaštiti ne propisuje posebna, stroža pravila.